Dijete pod stresom !

Bitne promjena u našem svakidašnjem životu, uključujući dobre i loše događaje, opterećuju nas duševno i emocionalno. Znanstvena istraživanja su pokazala da nagomilavanjem stres, postajemo skloni tjelesnim i emocionalnim problemima, pa i slučajnim ozljedama. Gotovo svi dijelovi našeg organizma postaju osjetljivi na bolesti povezane sa stresom.

   Većinom smo se svi našli u nekoj vrsti opasnost na koju organizam reagira. Dok se spremamo na odluku o borbi ili bijegu od svega, tijelo izlučuje višak adrenalina, ubrzava se rad srca i disanja, povećava se krvni tlak, pojačava znojenje i tada se troši puno tjelesne energije. Ovakvu pojavu nazivamo stresom.

 S obzirom da se stres definira kao skup reakcija prilagodbe organizma na poticaje različitih vrsta, upućuje nas na razmišljanje o pojavi stresa kod djece školske dobi. Niz je situacija u školi koje mogu uzrokovati stres, primjerice: upis i polazak djeteta u školu, poteškoće oko stvaranja radnih navika, nedovoljne ocjene, pisanje kontrolnih radova, loša prihvaćenost u odjelu – izoliranost, konkurencija, zatim loša komunikacija s učiteljima, i ostalo. Važno je napomenuti, da bez obzira na dob, njihove osobne ili probleme u školi, djeca najteže preživljavaju svađe između roditeljima, to su najbolniji izvori stresa. Sretan i smiren obiteljski život, omogućit će im da se lakše nose sa svim životnim problemima, a što je i osnovni uvjet za zdrav emocionalni, socijalni i tjelesni razvoj.

   Navedene stresne situacije dovode do toga da se djeca osjećaju tjeskobno, nervozno, depresivno, nesretno, kod nekih se razvija paničan strah, zamišljenost, osjećaj suvišnosti, povučenost i zatvorenost u svoje okvire. Zavisno od jačine doživljenog straha, pojedina djeca mogu imati pad uspjeha u učenju, postaju zaboravna, ne rade domaće zadaće, a može se javiti i poremećaj ishrane i sna, te se tada osjećaju iscrpljeno.

   Ove pojave nazivamo negativnim stresom, za razliku od pozitivnog stresa, ili dobre doze stresa koja nas tjera naprijed, motivira na uspjeh i potiče kreativnost. Ipak, djeca su veoma često izložena negativnom stresu, koji nerijetko izmiče kontroli. Kako bi ga mogli savladati, treba poznavati njegove uzroke i razviti strategiju protiv stresnog ponašanja, odnosno pronaći osobnu tehniku suzbijanja prekomjernog stresa. Potrebno je znati da pozitivnu i negativnu stranu stresa dijeli vrlo tanka i nevidljiva nit.

   Djeci je potrebna zaštita, a ne samo očekivanje velikih rezultata, kritiziranje ili priča o uspjehu. Za razliku od ostalih, djeca se ponekad ne znaju zaštitit od stresa. Zbog toga je važno da roditelji i učitelji stres kod djece svate ozbiljno. Potrebno je potaknuti samopouzdanje i osjećaj vrijednost, jer se tako stres može riješiti ili ublažiti.

   Zato, pronađimo vrijeme kako bismo se bavili djecom i njihovim poteškoćama. Nastavnici imaju mogućnost češćeg organiziranja izleta i nastave u prirodi, da razgovaraju s djecom, razumiju ih i podrže. Roditelji se mogu više igrati s djecom, odlaziti u šetnje, smanjiti izvanškolske aktivnosti, ukoliko su djeca njima opterećena, zatim slušati glazbu s djecom, crtati, pripremati zdravu ishranu, omogućiti im dovoljno odmora i rekreacije.

   Svakako da nagomilavanje stresa izaziva više fobija i straha. Neki znanstvenici s Harwarda su osmislili savladavanje stresa u četiri etape: stani, diši, razmisli i izaberi !

-          Kada se suočite sa stresnom situacijom za koju pretpostavljate da će izazvati stres, recite glasno stop prije nego vaša mašta konstruira najgori mogući scenarij.

-          Dišite duboko kako biste smanjili napetost. Zapitajte se zašto ste toliko uznemireni. Hoće li vam zabrinutost pomoći? Ovakav postupak uspješno eliminira refleksne reakcije, tako da se s vremenskom zadrškom mogu izabrati najbolji načini postupanja u kriznim trenutcima. Ovaj način reagiranja uključuje uporabu strategije i tehnike u rješavanju problema.

-          Ako za vrijeme pojedinih etapa savladavanja stresa, osjetite da se s problemom možete suočiti, uklonit ćete njegove štetne posljedice, doživjet ćete sve kao izazov, a ne kao prijetnju i opterećenost.

                                                                                                           Temu pripremila:

                                                                                                   Ljubinka Malović, pedagoginja

Joomla! Debug konzola

Sesija

Informacije profila

Korištenje Memorije

Upiti baze podataka